Think Different
Glas slobodne Posavine!

Marijo Pejić: Herceg-Bosna je velikosrpski projekt

Predsjednik HNV-a

0 5.392

Hrvatsko narodno vijeće BiH (HNV) u subotu je na osmom Saboru u Sarajevu izabralo dr. Marija Pejića za novog predsjednika ovog tijela.

Marijo Pejić je rođen 6. jula 1977. u Sarajevu, gdje je završio osnovnu školu. Klasičnu gimnaziju završio je u Zagrebu. Diplomirao je sociologiju na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, nakon čega je magistrirao i doktorirao u oblasti komunikoloških nauka.

Tokom svoje profesionalne karijere bio je direktor Medijskog centra HKD Napredak i radio postaje Vrhbosna iz Sarajeva, direktor Javne ustanove Bosanski kulturni centar Sarajevo (u dva mandata), direktor Televizije Bosne i Hercegovine (BHT1) i član Poslovodnog odbora BHRT-a, itd. Pejić je, također, bio i član Programskog savjeta Upravnog odbora BHRT-a u dva mandata. Od prošle godine obavlja urednički posao na Federalnoj televiziji.

Osim predsjednika, HNV je birao i članove novog saziva Upravnog odbora, redom ugledne članove našeg društva, a to su:Fra Ivo Marković, Petar Matanović, Ivo Komšić, Martin Tais, Marinko Pejić, Luka Brković, Igor Kamočaji, Biljana Miketin, Ivana Krstanović i Stipe Prlić.

Povodom njegovog izbora na čelo HNV-a sa dr. Marijom Pejićem razgovarali smo o budućim aktivnostima ove organizacije, planovima, hrvatskoj politici u BiH, te odnosu Hrvatske prema BiH i bh. Hrvatima.

Gospodine Pejić, ove subote ste izabrani na dužnost predsjednika HNV-a. U Upravnom odboru imate zaista reprezentativan sastav. Šta će biti Vaš prioriteti?

Prije svega, zahvaljujem se na povjerenju  članovima Hrvatskog narodnog vijeća Bosne i Hercegovine na ukazanom povjerenju, jer to jedna od najznačajnijih organizacija civilnog društva ovdje, posebice za hrvatski narod, koji voli svoju domovinu BiH i želi živjeti u njoj ravnopravno sa svim ostalim građanima i ostalim narodima. Dijeliti svakodnevnicu i bosanskohercegovačku povijest, to je ono što nas povezuje. U narednom periodu ćemo nastaviti djelovati u skladu sa ciljevima koji su postavljeni  još na Saboru Hrvata 1994. godine u ratnom Sarajevu, kada je zaustavljen ratni sukob između Bošnjaka i Hrvata. Upravo je za zaustavljanje tog sukoba najzaslužnije bilo Hrvatsko narodno vijeće BiH koje je težilo izgradnji mira i zajedničkog života.

Svi dosadašnji predsjednici HNV-a, a to su prof. dr. Ivo Komšić, pokojni fra Luka Markešić i dr. Marinko Pejić su radili na tome da se, prije svega, harmonizira osjećaj pripadnosti hrvatskom narodu i osjećaj pripadnosti multietničkoj i multikonfesionalnoj BiH u kojoj hrvatski narod, zajedno s ostalima, živi već stoljećima.

Za šta ćete se zalagati?

Mi imamo obavezu prema hrvatskom narodu koji je na referendumu 1992. godine rekao „DA“ za cjelovitu, suverenu i neovisnu BiH, da se, prvenstveno, zalažemo za poštivanje ljudskih prava i za uređenje BiH po građanskom modelu. Kada kažemo građanski model, onda uistinu mislimo na građanski model, a ne kako to pojedinci pogrešno tumače – unitaristički, islamski model.

Mi želimo građanski model gdje će svaki građanin biti ravnopravan na cijelom području BiH i gdje trebaju biti zagarantirano ostvarivanje građanskih prava, što znači da građansko pravo ne isključuje pravo na građanski identitet  i pripadnost određenoj konfesionalnoj skupini.

To nisu pojmovi koji su u kontradiktornosti. Dapače,  osigurano tako nam osigurano pravo i na nacionalni identitet, kao dio tog građanskog prava.

Slažemo se da treba mijenjati i Izborni zakon i Ustav i treba realno preispitati položaj hrvatskog naroda u BiH, koji nije blistav. Međutim, na realnim osnovama, a ne po modelima koji Hrvate  dovode u položaj neravnopravnosti unutar samog hrvatskog korpusa.

Najeveći broblem hrvatskog naroda, pogotovo nas koji živimo u ovim dijelovima Bosne i Sarajeva,  jeste da smo neravnopravni unutar samog hrvatskog korpusa.

Trebamo izgraditi tu ravnopravnost da bismo izgradili ravnopravnost sa drugim narodima. Nikako položaj hrvatskog naroda  ne smijemo gledati izdvojeno, u odnosu na druge narode. Svi imamo zajedničke probleme. Samo je razlika u tome na kojem dijelu teritorije živimo, odnosno koji je narod u manjini na određenoj teritoriji. Problemi su nam zajednički, tako da nikada ne smijemo selektivno posmatrati i analizirati taj položaj.

Prof. dr. Ivo Komšić, govoreći o skoroj godišnjici Washingtonskog sporazuma, ukazao je na politike koje teže da reaktiviraju tzv. Herceg-Bosnu. Kako gledate na te tendencije i veze istih politika sa srpskom politikom u Beogradu i Banjoj Luci? Naime, dok razgovaramo stižu brojne reakcije na postrojavanje četnika u Višegradu, koji su svakako simboličan dio tih politika.

Naravno da je katastrofa  okupljanje Ravnogorskog četničkog pokreta u Višegradu. To samo govori da žive te ideje. Velikosrpska ideja je bila negativni pokretač svih negativnih procesa koji su se događali na ovim prostorima. Pa, čak i stvaranje Herceg-Bosne. Jer, Herceg-Bosna je stvorena po modelu velike Srbije.

To je fra Ivo Marković jednom divno kazao u svom govoru, da je to klasični velikosrpski model koji je rađen po principu SANU-a. Mi iz HNV-a oduvijek smo se protivili takvoj vrsti  politike i podjele BiH po etnoteritorijalnoj osnovi. Mi od početka zagovaramo i, dosljedni smo u tome, da je BiH cjelovita, jedinstvena i građanska država po mjeri svakog građanina. Svaki građanin je ravnopravan na cijeloj teritoriji zemlje.

Te ideje Herceg-Bosne i dalje žive. Međutim, ja smatram da one nisu primjenjive u sadašnjem trenutku. Određene političke elite pokušavaju stvoriti prostor za sebe, kako bi prikrili sve ono što se radilo određenih godina. Cilj je, dakle, da jedna određena struktura se sakrije iza te ideje.

Zato je bitno educirati širu javnost.  Ja sam uvjeren da hrvatski narod u BiH još uvijek ima osjećaj za Bosnu i Hercegovinu kao svoju domovinu. Govorim o hrvatskom narodu u cjelini. Bitno je da se usmjerimo, prije svega, prema edukaciji. Potrebno je približiti ljudima šta je to građansko društvo i na pravi način ga približiti Hrvatima koji su rekli „DA“ za BiH.Hajmo se vratiti istinskim idejama.

A tzv. Herceg-Bosna?

Naravno da je potrebno napraviti otklon od nacionalističkih politika kao što je i Herceg-Bosna. Moraju se jačati organizacije poput HNV-a. Mora biti više sluha i u ovom dijelu Federacije BiH, gdje Hrvati nisu u većini. Mora postojati značajnija podrška i HNV-u i mnogim sličnim organizacijama civilnog društva, koji rade krasne projekte u oblasti kulture i obrazovanja, te svjedoče o nazočnosti Hrvata, da još uvijek postoje u Sarajevu i Bosni oni koji žele graditi ovo bh. društvo.

Mora ta pomoć biti snažnija, jer je to jedini način da se suprotstavimo ovim nacionalističkim tendencijama unutar hrvatskog korpusa.

Kako komentirate izjave predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović u kojima iznova insistira na Izbornom zakon u BiH na tragu politike HDZBiH i etnokonfesionalne podjele BiH, te kako gledate inače na politiku Zagreba prema BiH? Stiče se utisak da Čović upravlja politikom Hrvatske prema našoj zemlji.

Očito je ta politika pod izravnim utjecajem Dragana Čovića i tzv. HNS-a. Mislim da gđa. Grabar-Kitarović nije dovoljno educirana o povijesti BiH, o odnosima u ovoj državi i aktualnoj situaciji, jer joj tzv. HNS prezentira što se ovdje događa.

Republika Hrvatska je prijateljska država, koja je u jednom dijelu povijesti imala jako značajnu ulogu i za BiH, isto tako kao što je u drugom periodu imala negativnu ulogu, zbog čega se dogodilo sve ono što se dogodilo, a što je potvrdila i presuda Haškog tribunala.

Republika Hrvatska se treba distancirati od te politike Herceg-Bosne koja je, prije svega, nanijela ogromnu štetu ugledu same Republike Hrvatske, koja je imala, ponavljam itekako pozitivnu ulogu u razvoju BiH u jednom periodu. Pogotovo na početku rata. Ne trebamo zaboraviti veliki broj izbjeglica koje je Hrvatska zbrinula. Republika Hrvatska mora napraviti otklon od toga i uspostaviti kontakt i s ovakvim organizacijama poput HNV-a, čuti što misli i taj dio hrvatskog naroda, a onda stvoriti sliku svoje vanjske politike.

Prije svega, moraju prihvatiti da je BiH suverena i neovisna država, u kojoj je hrvatski narod autohtoni i konstitutivni narod. To nama nije rezervna ili druga domovina kako je u jednom svom govoru kazala predsjednica RH, nego je to naša, prva i jedina domovina!

Planirate li organizirati susrete sa predstavnicima Republike Hrvatske kako bi se ove pozicije pojasnile i eventualno uspostavio bolji kontakt?

Mi smo upravo za uspostavljanje komunikacije sa predstavnicima Republike Hrvatske. Mi smo nedavno na sjednici Kruga 99 usvojili Memorandum o razumijevanju i uspostavljanju odnosa sa Republikom Hrvatskom.  Da se riješe svi ovi problemi. Naravno, za to je potreban razgovor.

Mi smo kao hrvatske nevladine organizacije  itekako zainteresirani za suradnju sa Hrvatskom. Hrvatski narod pripada istom kulturnom miljeu, kao i Hrvati u Hrvatskoj, ali govorimo o dvije različite države i konačno službeno hrvatska politika mora prihvatiti da su Hrvati u BiH autohtoni narod i da je BiH suverena i neovisna država, domovina hrvatskog naroda. Kada se to konačno shvati, onda će biti lakše i razgovarati. Ali dok se sluša  samo jedna strana, samo predstavnici Hrvata okupljeni u tzv. hrvatskom narodnom saboru, imat ćemo stalno ovakve probleme.

Pogotovo što to dovodi do političkih konflikata sa predstavnicima Bošnjaka, što je normalno, jer je to iritantan odnos prema BiH. I mi Hrvati okupljeni u HNV-u imamo namjeru, uz pomoć drugih nevladinih organizacija, zajednički nastupati i u razgovoru sa predstavnicima RH, te rješavati probleme i približiti dvije prijateljske države koje su oduvijek, dakle, kroz povijest, bile prijateljske. Osim u tom razdoblju kada je stvorena negativna politika koja još uvijek ima svoje efekte i u suvremenom društvu.

Izvor: radiosarajevo.ba

Napišite komentar

avatar
2500

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

  Pretplata  
Obavijesti me o:

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Prihvati Pročitaj više