Pravo na obiteljsku mirovinu za umrle RVI tek 2019.?

Branitelji Autor:  e-Posavina.com 29. Rujan, 2017. Veličina pisma smanji veličinu pisma uvečaj veličinu pisma Komentiraj
Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

Stečena prava pripadnika Hrvatskog vijeća obrane biti će zakonski zaštićena i to u cilju vrednovanja doprinosa pripadnika HVO-a u obrani suvereniteta za razliku od dosadašnje situacije u kojoj su se ta prava regulirala samo međudržavnim ugovorom s BiH.

Ovo su samo neke od odrednica Prijedloga zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji koji je jučer bio na prvom čitanju u Hrvatskom saboru. Osim zaštite do sada stečenih prava stradalnika i obitelji novim odredbama u zakonu omogućuje se stjecanje prava na invalidsku mirovinu onim stradalnicima koji nisu uspjeli ostvariti  prava prema Ugovoru između Hrvatske i BiH kao i pravo na obiteljsku mirovinu onim članovima obitelji smrtno stradalih pripadnika HVO- koji pravo na obiteljsku mirovinu nisu mogli ostvariti po važećem Ugovoru, no prema Prijedlogu tek od 2019.

Što je cilj

Ključni je cilj, kako navodi zakonodavac zaštiti stečena prava pripadnika Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji te omogućiti ostvarivanje određenih prava po ovom Zakonu i pripadnicima HVO-a i članovima njihovih obitelji. U Zakonu se tako jasno navodi kako državljani RH koji su bili pripadnici HVO-a i članovi njihovih obitelji ostvaruju prava prema Ugovoru između Hrvatske i BiH o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici HVO-a. Kada je riječ o kategorijama, pojašnjeno je kako osobe iz ovog članka izvode prava pod uvjetom da su bili pripadnici borbenog sektora HVO-a, odnosno da je osoba od koje izvode pravo bila pripadnik borbenog sektora HVO-a. Pod pripadnikom borbenog sektora podrazumijeva se pripadnik HVO-a i policije HVO-a koji je sudjelovao u oružanom otporu i djelovao u izravnoj vezi s pružanjem otpora u obrani suvereniteta od 18. rujna 1991. do 23. prosinca 1996. godine.

Stečena prava

Kada je riječ o konkretnim pravima krenimo redom-Zakon štiti stečena prava pa tako pripadnici HVO-a, kojima je priznat status RVI, odnosno HRVI iz Domovinskog rata i pravo na invalidsku mirovinu u upravnom postupku provedenom Hrvatskoj imaju pravo na nastavak isplate, odnosno korištenje priznatog prava na invalidsku mirovinu bez pravnih smetnji u vezi statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. S druge strane Zakon tretira i stradalnike kojima je revizijom određen novi postotak oštećenja. Naime, prema Ugovoru između Hrvatske i BiH invalidska mirovina za pripadnike HVO-a određuje se u iznosu razlike između invalidske mirovine koju bi ista osoba ostvarila po pravnim propisima u Hrvatskoj i visine mjesečnog iznosa osobne invalidnine ostvarene po pravomoćnom rješenju nadležnog tijela BiH. Ovim člankom predviđa se da će se pripadnicima HVO-a kojima je u postupku revizije u BiH određen novi postotak oštećenja, a time i novi iznos osobne invalidnine, odrediti i novi iznos mirovine u Hrvatskoj na način da će obnoviti upravni postupak. HZMO obnovu postupka neće se provoditi po službenoj dužnosti već isključivo na zahtjev stranke.

Stjecanje invalidske mirovine

Ono što je bitno je i činjenica da Zakon omogućuje stjecanje invalidske mirovine onima koji to do sada nisu uradili. Naime, pripadnici borbenog sektora HVO-a, kojima je pravomoćnim rješenjem nadležnog tijela BiH priznat status RVI po osnovi ranjavanja ili zatočeništva, imaju pravo na invalidsku mirovinu po ovom Zakonu i propisu o mirovinskom osiguranju umanjenu za iznos osobne invalidnine koja im je priznata po pravomoćnom rješenju nadležnog tijela BiH, ako to pravo nisu ostvarili do stupanja na snagu ovoga Zakona po Ugovoru između Hrvatske i BiH. U obrazloženju se podsjeća kako je ranije za podnošenje zahtjeva ostavljen veoma kratak rok od samo 30 dana pa određen broj korisnika nije uspio ostvariti pravo na mirovinu. Sada je to omogućeno, a isto tako invalidsku mirovinu ostvarili bi i najteži invalidi Domovinskog rata pripadnici borbenog sektora HVO-a, sa 100% oštećenja organizma I. skupine i po osnovi bolesti i ozljede koji to pravo do sada nisu mogli ostvariti temeljem odredbi Ugovora.

Obiteljske mirovine

Kada je pak riječ o obiteljskim mirovinama, i tu su uvedene određene novosti koje donose pravednije rješenje za članove obitelji poginulih branitelja HVO-a, između ostalog i ostvarivanje prava onim članovima obitelji smrtno stradalih pripadnika HVO- koji pravo na obiteljsku mirovinu nisu mogli ostvariti po važećem Ugovoru.

Baš kao i u slučaju stradalnika, novi Zakon štiti stečena prava pa tako članovima šire obitelji pripadnika HVO-a kojima je temeljem njihova stradavanja priznat status člana obitelji poginuloga, odnosno smrtno stradalog hrvatskog branitelja i pravo na obiteljsku mirovinu u upravnom postupku provedenom Hrvatskoj imaju pravo na nastavak isplate, odnosno korištenje priznatog prava na obiteljsku mirovinu bez pravnih smetnji u vezi statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata osobe od koje izvode pravo.

S druge pak strane dosadašnje rješenje je bilo takvo da članovi obitelji nakon smrti pripadnika HVO-a koji je kao HRVI, ali bez statusa hrvatskog branitelja, ostvario invalidsku mirovinu nisu mogli ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu s obzirom da osoba od koje izvode pravo nije imala status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Međutim, novom odredbom želi se omogućiti ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu članovima obitelji umrlih HRVI-pripadnicima HVO-a koji su bili korisnici invalidske mirovine. Istodobno, novim zakonskim prijedlogom rješava se još jedna pravna smetnja-naime, u razdoblju do 1. ožujka 2000. godine članovi obitelji poginulih pripadnika HVO-a ostvarili su pravo na obiteljsku mirovinu na temelju rješenja o priznatom pravu na obiteljsku invalidninu iako osobe od koje izvode pravo nemaju status hrvatskog branitelja. U tom razdoblju ako pojedini članovi obitelji koji nisu zadovoljavali uvjete na mirovinu (najčešće se radi o udovicama), pravo su ostvarila samo djeca. U današnje vrijeme djeca izlaze iz prava, a udovice stječu uvjete za mirovinu, ali danas one to više ne mogu ostvariti jer osoba od koje izvodi pravo nema status hrvatskog branitelja. No, nova odredba omogućava ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu u navedenim situacijama.

Izuzetno je važan i članak kojim je predviđeno pravo na obiteljsku mirovinu članovima obitelji smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, pripadnika HVO-a, uz uvjete da su članovi obitelji u posjedu pravomoćnog rješenja nadležnog tijela BiH kojim im je priznato pravo na obiteljsku invalidninu i ako ovo pravo nisu ostvarili do stupanja na snagu ovoga Zakona. Ovom odredbom želi se omogućiti ostvarivanja prava onim članovima obitelji smrtno stradalih pripadnika HVO- koji pravo na obiteljsku mirovinu nisu mogli ostvariti po važećem Ugovoru između RH i BiH  (članovi obitelji pripadnika HVO- a koji su počinili samoubojstvo ili u slučaju smrti nakon ranjavanja). Visina obiteljske mirovine u ovom slučaju se obračunava po temeljem ovoga Zakona, te se umanjuje za iznos obiteljske invalidnine koji se isplaćuje temeljem pravomoćnog rješenja iz BiH. Međutim, ono što je sporno je činjenica da je prema ovoj verziji Prijedloga zakona predviđena odgoda za primjenu ovih članaka do čak 2019. godine.

Naime, u završnim odredbama se navodi kako za članke 26. do 48, 50. do 56., 140., 141., 145. do 147. i 122. stavka 2. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2019. godine. Primjerice članovi obitelji nakon smrti pripadnika HVO-a koji je kao HRVI ostvario invalidsku mirovinu mogu steći obiteljsku mirovinu prema ovom prijedlogu tek od siječnja 2019. Isto vrijedi i za članove obitelji koji prema važećem ugovoru nisu mogli ostvariti pravo na obitelju mirovinu (članovi obitelji pripadnika HVO- a koji su počinili samoubojstvo ili u slučaju smrti nakon ranjavanja). No, već su najavljeni amandmani da se ovi rokovi pomjere na početak 2018. godine.

Pravna pomoć

Također, bitno je za naglasiti kako se pravo na odvjetnika u slučaju iz članka 129. stavka 4. ovoga Prijedloga zakona (hrvatski branitelji protiv kojih se u Hrvatskoj ili izvan Hrvatske vodi postupak za kaznena djela iz članka 5. Zakona o potvrđivanju Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda)  pod uvjetima određenima ovim zakonom, odnosi se i državljane Hrvatske, pripadnike borbenog sektora HVO-a.

Sekundarna pravna pomoć (odvjetnik) obuhvaća pravni savjet, sastavljanje podnesaka u postupcima pred ovlaštenim tijelima kaznenog progona, zastupanje u postupcima pred ovlaštenim tijelima kaznenog progona i pravnu pomoć u mirnom rješenju spora.

Autor: Dario Pušić | dnevni-list.ba

Pročitano 158 puta Posljednja izmjena dana: 29. Rujan, 2017.

Dodaj komentar

KOMENTARI SE OBJAVLJUJU PROMTNO TAKO DA NE MOŽEMO ODMAH REAGIRATI NA OBJAVLJEN SADRŽAJ. PRIJAVITE NAM NEPRIMJERENE KOMENTARE KAKO BI BRŽE INTERVENIRALI.
Zadržavamo pravo brisanja neprimjerenih komentara bez prethodnog upozorenja.
Portal e-Posavina.com se ograđuje od sadržaja u komentarima i isti ne odražavaju stav portala.


Sigurnosni kod
Osvježi

arhiva domovinski rat

Nije sve u životu politika

Partneri

republikainfo 170 posavski vremeplov 170

e-Posavina.com

logo plavi uski

Imate zanimljivu priču ili jednostavno, želite pisati za naš portal.
Pošaljite nam svoj tekst, informaciju, ideju... Javite nam se!

Pišite nam na e-mail adresu info@e-posavina.com

 

 

Povežite se s nama

Slijedite nas na Twitteru
Lajkajte nas na Facebooku
Pratite nas na Google+
Pretplatite se na RSS Feeds
Pratite naš YouTube kanal
Kontaktirajte nas