FELJTON: Obavještajni aspekti vezani za lik i djelo književnika Ive Andrića

Objavljeno u rubrici Škrinjica Napisao  13. Rujan, 2017. Veličina pisma smanji veličinu pisma uvečaj veličinu pisma Komentiraj
Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

Feljton u šest nastavaka: Preko Krležine obmane do zagonetnog Andrića (1. dio)

Naslov ovog uratka će za mnoge biti iznenađenje, ali zato dobija na važnosti pitanje: zašto je do sada u odnosu na I. Andrića izostala obavještajno - istraživačka znatiželja? A prostora je bilo. Mislim na činjenicu, da je bio politički zatvorenik i dugogodišnji diplomata, koji su često i  akteri mnogih zakulisnih igara.

Stoga uvodno nužno kratka objašnjenja, da bi se lakše shvatilo ono što  iza takovog naslova slijedi. Usuđujem se reći: u jednom dijelu ekskluzivno. Za izrazite znatiželjnike informacija odmah: nova otkrića kroz čitanje Andrićeve ''Proklete avlije''.

Studij knjževnosti između ostalog sadržava kako se metodološki pristupa izučavanju književnog djela( stil, jezik, kompozicija, struktura, estetika...). O obavještajnoj analizi, kao mogućoj, nema spomena. To je i razumljivo, jer se radi specifičnom znanju, koje se stjeće negdje drugdje.

Ali bez takove analize neka književna djela i njihovi autori, jednostavno, rečeno nisu objašnjivi do kraja. Međutim i tada je pitanje, da li smo stvarno došli do kraja. Ili su i dalje potrebna nova čitanja, nove ocjene i procjene. Uvijek su mogući pomaci naprijed.

S tim u vezi posegnut ću zasada sasvim pojednostavljeno za ''slučajem Krleža''. Među uglednim ''krležolozima ( V.Visković, V. Bogišić, K. Nemec, R. Lauer i dr.) etablirano je mišljenje, da je Krleža kao pitomac austrougarske budimpeštanske vojne akademije (1912 - 1913) zbog bijega - dezerterstva u balkanskim ratovima zahvačenu Srbiju, isključen - udaljen iz te školske institucije, a da pritom, za razliku od drugih takovih sličnih slučajeva, nije u vojno – disciplinsko - kaznenom smislu na nijedan način sankcioniran.

Novinar – istraživač Đorđe Zelmanović (''Kadet Krleža'' - 1987) i povjesničar književnosti Stanko Lasić ( ''Kronologija ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži - Silazak s povijesne scene 1982. – 1990''  su barem došli do faze da se priupitaju: da li je išao po nekom tajnom planu ili je od nekoga izmanipuliran, te tko je u toj situaciji bio Krležin moćni zaštitnik?

Nezavisni istraživač Danko David Slović je pak otišao još dalje, pa je u svom prostorom ograničenom uratku od desetak stranica ( ''O Krleži sasvim drugačije'', ''Vijenac'', dvotjednik Matice Hrvatske, br. 513, 24. 01. 2014. , vidi internet) okrenuo cijelu priču naopačke, upravo pomoću obavještajne analize Krležinih iskaza na spomenutu temu (''Moj obračun s njima'' -1932. i dr.), zaključivši, da Krleža nije bio vojni bjegunac – dezerter, nego je rukovođen Max Ronge-om, šefom austrougarske vojne obavještajne službe, upučen u Srbiju u okviru špijunskih zadataka.

Imao sam priliku pročitati cijelu, dosada javno neobjavljenu  verziju Slovićevog istraživanja ( obima 45 stranica). Iako nema dostupnih arhivskih dokumenata (uništeni, pokradeni, privatizirani i sl.) Slović je ubitačno, primjenom logičnog obavještajnog razmišljanja, ali očito i takovog specifičnog znanja, razobličio odnos Krleža – Ronge, i tako svoju tezu doveo gotovo do razine istine.

Time je doveo u pitanje i Krležine ''Zastave''. Do Slovića, niti jedan književni povjesničar nije shvatio bitnu ulogu M. Rongea, jednog od likova u ''Zastavama'', u Krležinom životu.

Za razliku od sveučilišnog profesora, kroatiste Ive Frangeša, koji ocjenjuje kako su ''Zastave'', koje se odnose na autorovo ključno desetljeće (1912. – 1922.) Krležino najautobiografskije djelo, Slović smata da se radi o biografskoj obmani, prosto rečeno ''radi se o pili okrenutoj naopako''. Naime,Krleža ''prodaje maglu'' , pa čitaoce uvjerava kako ga je Ronge progonio kao srpskog špijuna.

Iako je D. D. Slović na kraju uratku pozvao na polemiku oko novog viđenja ''stanja fakata'', kako je sam Krleža znao govoriti, nitko od stručnjaka ''krležologa'' se nije oglasio.

Ali Slovićev projekt, kao podlogu za nova razmišljanja u rečenom pravcu, nalazim  u podršci, koju su mu iskazali teatrolog dr. Sanja Nikčević: ''Mit o Krleži'' (2016.,str.21)  i etnologinja dr.Suzana Marjanić u svom znanstvenom radu ''Krležin razgovor o Brest - Litovsku(1918.) kao apologija oktobra ili politike prijateljstva''( časopis Stud. ethnol. Croat, 2016. , str. 270). Ne ću ih ovdje citirati (op. aut. -vidi internet), ali ekstrakt je, da Slovićevo istraživanje zaslužuje ozbiljnu pažnju.

Jednom je Krleža rekao: ''Ljudi koji žive oko mene pojma nemaju ni tko sam, ni što sam'' (I.Glišić-D.Radočaj:''Vodić kroz Krležu''(2013.).

Kod Krleže možemo naići i na neke druge različite pristupe kod osvrtanja na temu laž – istina - prešučivanje.Tako je Krleža u maju 1916 u svoj dnevnik zabilježio: ''Kažu da historiju valja promatrati iz daljine. Za takve daljine potrebni su ''veliki vremenski razmaci''. Iz ''velikih vremenskih razmaka'' često se, naime, ne vide najbitnije stvari: one se kasnije retuširaju kao detalji i nestaju u prolaznosti.Ta se metoda laganja zove historijskom sintezom''.

U svojim razgovorima s književnikom Predragom Matvejevićem na pitanje:''Vi ste očito izbjegavali iznositi privatne ili pogotovo intimne momente iz vlastite autobiografije...?'', Krleža je odgovorio: ''Memoaristi su uglavnom klasičari, tradicionalisti, patetični autoportretisti koji brišu i retuširaju po mogućnosti sve mračne sijenke svoje vlastite slike, da bi lik čovjeka zablistao pred pokoljenjima u veličanstvenom sjaju vlastite ovozemaljske pojave...

...Svako božje lice ima svoju scenu i svoj proscenij, svoje kulise i svoje zakulisne tajne, svoj život i svoj predživot. Svatko ima svoju fasadu, svoje više i niže spratove, svoje salone, ali i svoje podrume i tajne po svojim škrinjama na tavanima. Svi memoaristi pišu kao da primaju goste na svečanom prijemu. Znači da neće logično da vode znatiželjnike u prostore za toaletu. Ljudi glume sebe isto tako kao što to čine i crkva, države, političke partije, imajući o sebi programatski uzvišeno mišljenje i uopće sve što je ljudsko, prikazujući se u najboljoj kondiciji zbog društvenog ugleda i kredita.Tako prolaze ljudi ulicom kostimirani i maskirani u svojoj boljoj garderobi. nitko ne će da bude bestidna ptica koja smradi u svoje vlastito gnjezdo...

...Čovjek već po svojoj majmunskoj prirodi nije naročito ozbiljno biće,pak se i u memoarima stidi gole istine. On piše literaturu kako - tako, već kako umije,umjesto da govori istinu. I tako, ispovjedajući se laže 'suviše ljudski' maže''.

Iza ovih nekoliko citata, koji spadaju u tzv. snajperski stil izražavanja, mogao je umjesto Krleže stajati i Andrić. Ništa ne bi bilo čudno. 

Iako su za života imali susreta, prema Andrićevim riječima, ''nikada potpuno nasamo i bez dubljih razgovora''. Koliko mi je poznato nigdje nije zabilježeno, da su razgovarali o zatvorskim iskustvima, koje kao što smo vidjeli Krleža izbjegava iskreno literarno opisati, a Andrić će ta iskustva, vidjet ćemo kasnije, prikazati posredno, upotrebom drugih likova, kao da se srami istine.

I dok M. Krleža burno reagira u svaki pokušaj ulaska u njegovu privatnost, prema drugima je nemilosrdan. Pokazuje se to na primjeru I. Andrića odmah nakon njegove smrti. Krleža kaže:'' ...Bio je Stojadinovićev čovjek , ambasador kod Hitlera. Zašto se to prešučuje?

Povodom Andrićeva ''Ex Ponta'' M. Krleža je jednom prilikom napisao:''...Te su pjesme dokument stradavanja čitave generacije...''.

To je stvarno istinita opservacija, ali nažalost o spomenutom ''stradavanju'', to jest  konkretnih detalja (tok saslušavanja, držanje u toku istrage) od samog Andrića nismo nikada saznali.

U tome ''skrivanju'' su Andrić i Krleža vrlo bliski.

nastavlja se...

Autor: Denis Dorić – Den, nezavisni istraživač

Pročitano 114 puta Posljednja izmjena dana: 13. Rujan, 2017.

Dodaj komentar

KOMENTARI SE OBJAVLJUJU PROMTNO TAKO DA NE MOŽEMO ODMAH REAGIRATI NA OBJAVLJEN SADRŽAJ. PRIJAVITE NAM NEPRIMJERENE KOMENTARE KAKO BI BRŽE INTERVENIRALI.
Zadržavamo pravo brisanja neprimjerenih komentara bez prethodnog upozorenja.
Portal e-Posavina.com se ograđuje od sadržaja u komentarima i isti ne odražavaju stav portala.


Sigurnosni kod
Osvježi

arhiva domovinski rat

Nije sve u životu politika

Partneri

republikainfo 170 posavski vremeplov 170

e-Posavina.com

logo plavi uski

Imate zanimljivu priču ili jednostavno, želite pisati za naš portal.
Pošaljite nam svoj tekst, informaciju, ideju... Javite nam se!

Pišite nam na e-mail adresu info@e-posavina.com

 

 

Povežite se s nama

Slijedite nas na Twitteru
Lajkajte nas na Facebooku
Pratite nas na Google+
Pretplatite se na RSS Feeds
Pratite naš YouTube kanal
Kontaktirajte nas