Think Different
Glas slobodne Posavine!

Arsen Bauk: Plenković nije smio prešutjeti Banja Luku

O Čoviću na proslavi Dana RS-a

0 73

Priča o smanjenju broja entiteta čak je i privlačnija nego što je odbojna ona o njihovom povećanju, kaže šef Kluba saborskih zastupnika SDP-a

Gospodine Bauk, s obzirom na to da razgovaramo u Vašem uredu u Hrvatskom saboru dan nakon sukoba premijera Andreja Plenkovića i saborskog zastupnika Mosta Nikole Grmoje usred sabornice, neminovno pitanje: je li bilo makljaže ili nije?

– Sjedio sam u tom dijelu sabornice, sve što bi se desilo bez da su premijera Plenkovića zaustavili ili usporili neki zastupnici, ostat će u domeni što bi bilo, kad bi bilo.

Vučićeve predstave

Ja ću se zadržati na formulaciji da je premijer imao brži korak i malo oštriji pogled.

Dok vodimo ovaj razgovor, u posjet Beogradu došao je ruski predsjednik Vladimir Putin, vjerojatno znate da je u Beogradu i šef srpskog entiteta u Bosni i Hercegovini Milorad Dodik, inače partner predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, kako Vi iz hrvatske perspektive gledate na taj posjet?

– Koliko je stvar kompleksna, vidi se već i u samoj formulaciji pitanja. Kad bismo striktno slijedili činjenice – šefica srpskog entiteta je Željka Cvijanović, a trenutni partneri gospodina Čovića u vlasti su SDA, SDS i PDP. Što se tiče Srbije, ona ima status kandidata za ulazak u EU i prilikom procesa pristupanja morat će zadovoljiti kriterije koje smo i mi u Hrvatskoj morali zadovoljiti kad smo pristupali EU. Mi ćemo zajedno s drugim članicama Europske unije pratiti kako će Srbija raditi i – to je to. U tom smislu mi je irelevantno je li gospodin Putin bio u posjetu ili nije. Prije bih rekao da dosta toga što se u Srbiji događa je, recimo to tako, na razini predstave, što sadašnjem predsjedniku Vučiću relativno dobro ide. A što se tiče Dodikovog boravka, njegovo je pravo da bude tamo gdje misli da treba, a naše je pravo da o tome imamo svoj stav.

Koji je to stav?

– Da se radi o tome da Dodik radi ono što njegovo biračko tijelo podržava. Ipak, razgovor s predsjednikom Putinom obavljen je i uz zastavu Bosne i Hercegovine i dok je tako, neka razgovaraju, jer i iz tih razgovora može izaći i nešto dobro za cijelu regiju. Kao i iz razgovora s predsjednikom Erdoganom ili nekim trećim.

Za Vas se tvrdi da ste se prvi od svih hrvatskih političara javno distancirali od dolaska hrvatskih predstavnika na tzv. proslavu neustavnog Dana Republike Srpske u Banjoj Luci. Objavili ste komentar na Facebooku, zbog čega?

– Nemam se ja potrebu distancirati od gospodina Čovića, jer on mene ne predstavlja. S nekim njegovim potezima se slažem, a s nekim ne slažem, ali samo iznimno komentiram. A ovo je bilo nešto iznimno. Smatrao sam, s obzirom na to da je službena hrvatska politika odlučila da u svoju vanjskopolitičku agendu i u okviru svoje EU agende stavi temu Bosne i Hercegovine, da je onda naš zadatak da malo bolje pazimo na to što se ondje događa, da ne bismo ostali iznenađeni. A očito da je veliki broj ljudi u Hrvatskoj bio iznenađen i posjetom Dragana Čovića i posjetom veleposlanika RH u BiH na Dan RS-a u Banjoj Luci. Taj dan nije dan na koji bi Hrvati i njihovi predstavnici trebali sudjelovati u proslavi, nego eventualno u komemoraciji i nikakvi dnevnopolitički interesi ili taktički manevri ne bi trebali biti razlog dolaska na proslavu. Za to imaju preostala 364 dana u godini ili možda koji manje, jer još ima spornih datuma sa svih strana.

Za odlazak Čovića na spornu proslavu predsjednik Vlade i HDZ-a Plenković kazao je da je to, citiram, odluka i odabir HDZ-a BiH, kako ste Vi razumjeli ovaj komentar?

– Mislim da se ovdje radi o onome što Vlada u Hrvatskoj konstantno radi, a to je kontrola štete. Sama činjenica da je veleposlanik povučen nakon njegovog boravka u Banjoj Luci pokazuje da HDZ nema stav da to treba slaviti, a vjerojatno ono što nije izgovoreno je da bi bili sretni da i HDZBiH u tome ne sudjeluje. Smatram da bi za Hrvatsku bilo bolje da se premijer Plenković izjasnio i o tome što misli o boravku Čovića u Banjoj Luci, a ne samo, onako, kazati da je to stvar odluka u BiH. Jer, mnoge stvari koje su također stvari u BiH bez problema komentira, pa je mogao i ovu.

Kako ocjenjujete sadašnje odnose Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine?

– Teško je na to pitanje dati jednoznačni odgovor jer najprije treba definirati na što se referiramo. Bosna i Hercegovina ima trenutno Vladu u kojoj su stranke i SDA i HDZ i SDS, sad postoji vjerojatnost da će biti Vlada u kojoj će biti stranke SDA, HDZ i SNSD. Onda, da bi se ocijenio odnos s BiH, trebalo bi pojedinačno ocjenjivati odnos sa svim tim grupacijama, a iz toga je teško izvući jedinstveni zaključak. Primjerice, jedan segment vlasti ne vidi problem u izgradnji pelješkog mosta, drugi pak vidi. Jedan segment vlasti želi u NATO, drugi sad kaže da ne želi. I tako u nizu slučajeva. Jedino u čemu se može ocjenjivati odnos je ono o čemu su državna tijela donijela odluke, a tu ne vidim problem. Problem je u dnevnopolitičkim odnosima. Ali, put Bosne i Hercegovine u EU ima potporu Republike Hrvatske, isto kao i sve odluke Ustavnog suda BiH koje su donesene. Odluke koje se tiču ustavnosti Dana RS-a, promjene Izbornog zakona, to nisu odluke RH, to su odluke tijela BiH i mi na njih gledamo blagonaklono ako to nekome nešto znači. Ali, u procesu pristupanja EU bitan je segment vladavine prava i politika RH unutar tijela EU bit će naglašeno usredotočena na ta pitanja. Da sve ovo što sam rekao složim u jednu formulaciju – sunčano s povremenom naoblakom i mjestimičnim pljuskovima.

Ima i ocjena da su ovi odnosi i ranije dok je bila Vaša SDP Vlada bili “s figom u džepu”, da li se slažete?

– Ne.

Ali bilo je nekih vrludanja, i tada se spominjao treći entitet, ne baš iz SDP-a, ali jesu ljudi iz Vaše koalicije.

– Ako ciljate na gospođu Pusić, u hrvatskoj javnosti pamti se jedna druga njena izjava vezana uz BiH.

Navodno je i tadašnji predsjednik Josipović spominjao treći entitet, pa sviranje klavira u Banjoj Luci…

– Nije zabranjeno svirati klavir u Banjoj Luci.

Pa nije naravno.

– Bitno je što se svira. Ili kako je to jednom opisao Stipe Mesić “ne znam što su pričali, ali znam što su pjevali”. A mislim da je predsjednik Josipović svirao “Galeb i ja”. Predivna pjesma.

Tečaj o BiH

A što se tiče broja entiteta, prisutne su ideje o povećanju njihovog broja, ali i smanjenju. Moj dojam je da je u nekim krugovima priča o smanjenju broja entiteta čak i privlačnija nego što je odbojna ona o povećanju.

Što mislite, da li hrvatski političari razumiju Bosnu i Hercegovinu, kuže li taj rafinman, stil razmišljanja, način života?

– Mislim da dosta njih treba ići na tečaj. Ali nije jednostavno. Mislim da meni dosta pomaže činjenica što sam po struci matematičar.

Koji bi bili predmeti na tom tečaju?

– Povijest, zemljopis, matematika.

Od zemljopisa da se počne?

– Zavisi do koje razine se želite baviti. Zemljopis je za početnu razinu, matematika za završnu.

Izvor: Oslobođenje

Napišite komentar

avatar
2500

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

  Pretplata  
Obavijesti me o:

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Prihvati Pročitaj više